{"id":1,"date":"2020-05-15T22:17:52","date_gmt":"2020-05-15T22:17:52","guid":{"rendered":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/?p=1"},"modified":"2025-11-25T15:48:47","modified_gmt":"2025-11-25T15:48:47","slug":"sreca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/sreca\/","title":{"rendered":"Sre\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"section_0\">Sre\u0107a<\/h2>\n\n\n\n<p>mentalno ili emocionalno stanje koje karakteriziraju pozitivni, ugodni osje\u0107aji<\/p>\n\n\n\n<p>Sre\u0107a, u\u017eitak i&nbsp;zadovoljstvo&nbsp;su&nbsp;emocionalna&nbsp;stanja u kojima smo&nbsp;zadovoljni.&nbsp;Definicija&nbsp;sre\u0107e je jedan od najve\u0107ih&nbsp;psihologijskih&nbsp;problema.[nedostaje izvor]&nbsp;Predlo\u017eene definicije uklju\u010duju slobodu, sigurnost, polo\u017eaj u dru\u0161tvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Mogu\u0107a definicija mogla bi biti da je sre\u0107a stanje u kojem ljudi pona\u0161anjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi ina\u010de dovele do nesre\u0107e (tuge). Druga definicija govori da je sre\u0107a trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uklju\u010duje smireno zadovoljstvo svojim \u017eivotom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d zadovoljstvo se \u010desto koristi za izra\u017eavanje lokaliziranog, tjelesnog osje\u0107aja, dok se sre\u0107a koristi s dubljim smislom, unutra\u0161njim osje\u0107ajima. Sre\u0107a traje du\u017ee od brzo prolaznog zadovoljstva, te se \u010desto promatra kao neprocjenjiva. Ona mo\u017ee do\u0107i kao posljedica pomno planirane situacije, mo\u017ee biti uzrokovana dobrotom drugih, ili situacija koje se osje\u0107aju kao pozitivne i vrijedne. Mnogo uvrje\u017eenije mi\u0161ljenje za sre\u0107u je to da je uzrokovana cjelokupnim \u017eivotom i svjetonazorom. Pitanje najboljeg oblika \u017eivljenja je jedno od glavnih tema&nbsp;etike.<\/p>\n\n\n\n<p>Wikipedia.org:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Sre%C4%87a\">https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Sre%C4%87a<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"152\" src=\"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-content\/uploads\/sites\/207\/2022\/01\/300px-Maslowsneeds.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-18\"\/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Maslowljeva teorija hijerarhija potreba<\/h2>\n\n\n\n<p>Abraham Maslow&nbsp;je osniva\u010d \u0161kole unutar suvremene&nbsp;psihologije&nbsp;koja je poznata pod imenom humanisti\u010dka psihologija. Njegova teorija osobnosti predstavlja jedan od temelja te \u0161kole pa se stoga mo\u017ee nazvati&nbsp;<strong>humanisti\u010dkom teorijom osobnosti<\/strong>. Ovdje govorimo o dva temeljna dijela ove teorije:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Hijerarhija motiva, vrednota i potreba<\/li>\n\n\n\n<li>Samoostvarene osobe<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ljestvica potreba<\/h2>\n\n\n\n<p>Maslow je ljestvicu potreba podijelio na:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>D potrebe \u2013 potrebe nedostatka. To su:\u00a0fiziolo\u0161ke\u00a0potrebe i potrebe za sigurno\u0161\u0107u<\/li>\n\n\n\n<li>B potrebe \u2013 metapotrebe ili motivi rasta (kvazi potrebe). To su: potreba za pripadanjem i\u00a0ljubavlju, potrebe samopo\u0161tovanja, potreba samoaktualizacije i potreba transcendencije (nadila\u017eenja sebe).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>\u0160to su neke potrebe na ni\u017eoj razini to su sli\u010dnije kod razli\u010ditih&nbsp;ljudi. Najve\u0107e su razlike u potrebama izme\u0111u pojedinaca na najvi\u0161im razinama u hijerarhiji. Osim toga potrebe koje su na vi\u0161im razinama u hijerarhiji su vi\u0161e ljudske potrebe, a manje \u017eivotinjske, one su karakteristi\u010dne za ljudsku vrstu.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Fiziolo\u0161ke potrebe organizma<\/strong>\u00a0(primarne\u00a0biolo\u0161ke\u00a0potrebe) \u2013 To su najva\u017enije, najosnovnije i najja\u010de od svih potreba \u010dovjeka. Nezadovoljavanje tih potreba dovodi do smrti organizma. Ako jedna od ovih potreba nije zadovoljena ove ostale ne mogu funkcionirati. To su: potreba za\u00a0hranom,\u00a0vodom, kisikom, spavanjem (sanjanjem), potreba za seksualno\u0161\u0107u (opstanak vrste), za\u0161tita od ekstremnih temperatura i potreba za izlu\u010divanjem<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Potreba za sigurno\u0161\u0107u<\/strong>\u00a0\u2013 temeljna psiholo\u0161ka potreba. To je potreba za stalno\u0161\u0107u, redom, poretkom, strukturom i potrebe za predvidljivo\u0161\u0107u doga\u0111aja u bli\u017eoj ili daljnjoj budu\u0107nosti<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Kad su zadovoljene ove prve dvije potrebe, onda dolazi do zadovoljavanja ostalih potreba.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Potreba za pripadanjem i ljubavlju<\/strong>\u00a0\u2013 Privr\u017eenost, odanost i ljubav stvara odnos s drugim ljudima.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Potreba za po\u0161tovanjem i samopo\u0161tovanjem<\/strong>\u00a0\u2013 tra\u017ei da se pojedinac zna nositi s pote\u0161ko\u0107ama i da ih rje\u0161ava. Samopo\u0161tovanje treba razlikovati od oholosti gdje se \u010dovjek vidi u boljem svijetlu nego stoje. Sliku o sebi stvaramo na temelju onoga \u0161to nam drugi ka\u017eu.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Potreba za samoostvarenjem<\/strong>\u00a0\u2013 Samoostvarene osobe su one osobe koje su postale sve ono \u0161to su mogle postati. Mi smo bi\u0107a koja su uvijek u nastajanju. Pojedinac koji je postigao samoaktualizaciju ostvario je i iskoristio sve svoje kapacitete, potencijalnosti i talente. Iskrenost prema sebi je za kompletni razvoj pojedinca, a neiskrenost prema sebi je pravo otu\u0111enje \u010dovjeka<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Potreba za samonadila\u017eenjem<\/strong>\u00a0(transcendencijom) \u2013 Ovu je potrebu Maslow nadodao pred samu svoju smrt kad se ve\u0107 naziru obrisi transpersonalne psihologije kojoj je on tako\u0111er jedan od prvih za\u010detnika i osniva\u010da.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Princip homeostaze<\/strong>\u00a0je princip po kome je najva\u017enja ravnote\u017ea izme\u0111u potreba. Nju \u010dine 4 momenta: potreba, instrumentalno pona\u0161anje, cilj i olak\u0161anje. To je takozvani motivacijski ciklus. Cijeli \u017eivotni ciklus se sastoji od stalnog naru\u0161avanja i uspostavljanja ove ravnote\u017ee.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Bitne karakteristike samoostvarenih ljudi:<\/h2>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>U\u010dinkovito opa\u017eanje stvarnosti<\/li>\n\n\n\n<li>Prihva\u0107anje sebe, drugih ljudi i prirode<\/li>\n\n\n\n<li>Spontanost, jednostavnost, skromnost<\/li>\n\n\n\n<li>Usmjerenost na probleme<\/li>\n\n\n\n<li>Potreba za samo\u0107om i privatno\u0161\u0107u<\/li>\n\n\n\n<li>Nezavisnost od kulture i okoline gdje \u017eivimo<\/li>\n\n\n\n<li>Stalna svje\u017eina zamje\u0107ivanja<\/li>\n\n\n\n<li>Vrhunski-oceanski osje\u0107aji<\/li>\n\n\n\n<li>Izvorna \u017eelja za pomaganjem ljudskom rodu<\/li>\n\n\n\n<li>Duboke veze s malim brojem pojedinaca.<\/li>\n\n\n\n<li>Sklonost\u00a0demokraciji<\/li>\n\n\n\n<li>O\u0161tro razlikovanje sredstava od ciljeva<\/li>\n\n\n\n<li>Smisao za filozofski\u00a0humor<\/li>\n\n\n\n<li>Stvarala\u0161tvo<\/li>\n\n\n\n<li>Odolijevanje kulturi<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Maslowljeva_teorija_hijerarhija_potreba\">https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Maslowljeva_teorija_hijerarhija_potreba<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Preporu\u010dujem glazbene videoisje\u010dke na mre\u017ei (YouTube.com) &#8211; index:&nbsp; <a href=\"https:\/\/7hi7.com\/music\">7hi7.com\/music<\/a>, <a href=\"https:\/\/o5go.com\/\">o5go.com<\/a>, <a href=\"http:\/\/12r.tv\/music\">12R.TV\/music<\/a>,&nbsp;<a href=\"http:\/\/0-zz.com\/\">0-zz.com<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"section_0\">Hrvatski jezik<\/h2>\n\n\n\n<p>ju\u017enoslavenski jezik<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hrvatski jezik<\/strong>&nbsp;(ISO 639-3:&nbsp;hrv) skupni je naziv za nacionalni&nbsp;standardni jezikHrvata, te za skup narje\u010dja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Njime govori oko 5,546.590 ljudi, poglavito Hrvata u Hrvatskoj (3,980.000; popis iz 2001.) i Bosni i Hercegovini (469.000; 2004.). Tako\u0111er hrvatski je materinski jezik za Hrvate u drugim zemljama;&nbsp;Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama&nbsp;(58.400; popis iz 2000.);&nbsp;Austrija, 19.400 (popis iz 2001.);&nbsp;Srbija&nbsp;19.223&nbsp;popis 2011.;&nbsp;Ma\u0111arska, (14.300; popis iz 2001.);&nbsp;Italija&nbsp;(3.500; Vincent 1987.);&nbsp;Crna Gora&nbsp;(6.810; 2006.);&nbsp;Slova\u010dka, 890; popis iz 2001.).<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Hrvatski_jezik\">https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Hrvatski_jezik<\/a><\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\" id=\"section_0\">Hrvatska<\/h1>\n\n\n\n<p>srednjoeuropska dr\u017eava<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hrvatska<\/strong>&nbsp;(slu\u017ebeni naziv:&nbsp;<strong>Republika Hrvatska<\/strong>) je&nbsp;europska&nbsp;dr\u017eava, u&nbsp;geopoliti\u010dkom&nbsp;smislu&nbsp;srednjoeuropska&nbsp;i&nbsp;sredozemna&nbsp;dr\u017eava, a&nbsp;zemljopisno&nbsp;smje\u0161tena u ju\u017enom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru grani\u010di sa&nbsp;Slovenijom&nbsp;i&nbsp;Ma\u0111arskom, na istoku sa&nbsp;Srbijom&nbsp;i&nbsp;Bosnom i Hercegovinom, na jugu s&nbsp;Crnom Gorom, dok na zapadu s&nbsp;Italijom&nbsp;ima morsku granicu. Kopnena povr\u0161ina iznosi 56.578&nbsp;km\u00b2, a povr\u0161ina obalnog mora 31.067&nbsp;km\u00b2 \u0161to Hrvatsku svrstava me\u0111u srednje velike europske zemlje. Glavni grad je&nbsp;Zagreb, koji je politi\u010dko, kulturno, znanstveno i gospodarsko sredi\u0161te Republike Hrvatske. Tijekom&nbsp;hrvatske povijesti&nbsp;najzna\u010dajniji kulturolo\u0161ki utjecaji dolazili su iz&nbsp;srednjoeuropskog&nbsp;i&nbsp;sredozemnog&nbsp;kulturnog kruga.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Hrvatska\">https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Hrvatska<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/7hi7.com\">7hi7.com<\/a> &#8211; <a href=\"https:\/\/12r.tv\">12R.tv \u274c\ufe0f\u2705\ufe0f<\/a><\/p>\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sre\u0107a mentalno ili emocionalno stanje koje karakteriziraju pozitivni, ugodni osje\u0107aji Sre\u0107a, u\u017eitak i&nbsp;zadovoljstvo&nbsp;su&nbsp;emocionalna&nbsp;stanja u kojima smo&nbsp;zadovoljni.&nbsp;Definicija&nbsp;sre\u0107e je jedan od najve\u0107ih&nbsp;psihologijskih&nbsp;problema.[nedostaje izvor]&nbsp;Predlo\u017eene definicije uklju\u010duju slobodu, sigurnost, polo\u017eaj u dru\u0161tvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Mogu\u0107a definicija mogla bi biti da je sre\u0107a stanje u kojem ljudi pona\u0161anjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-1","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-hr-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1\/revisions\/52"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}