{"id":49,"date":"2022-09-29T17:20:14","date_gmt":"2022-09-29T17:20:14","guid":{"rendered":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/?page_id=49"},"modified":"2022-09-29T17:20:14","modified_gmt":"2022-09-29T17:20:14","slug":"preplavljenost","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/preplavljenost\/","title":{"rendered":"Preplavljenost"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Preplavljenost<\/h2>\n\n\n\n<p>Preplavljenost je izrazito ugodno, optimalno psiholo\u0161ko stanje koje ljudi osje\u0107aju kada su u tolikoj mjeri usmjereni na zadatak da su posve zaokupljeni tim zadatkom.[1] Aktivnosti koje izazivaju preplavljenost su aktivnosti s kojima je pojedinac toliko obuzet da se potpuno u\u017eivi u aktivnost te sve ostalo postaje nebitno. Pozornost je u potpunosti usmjerena na zadatak, a osoba funkcionira u svom punom kapacitetu. Preplavljenost se nekad u hrvatskom jeziku prevodi kao zanesenost ili o\u010daravaju\u0107a obuzetost. Pojmom preplavljenosti se kroz vi\u0161egodi\u0161nja istra\u017eivanja pomno bavio Mihaly Csikszentmih\u00e1lyi. Glasoviti psiholog Mihaly Csikszentmih\u00e1ly je objedinio rezultate brojnih istra\u017eivanja provedenih kroz vi\u0161e desetlje\u0107a te ih prezentirao u svojoj knjizi Flow (2006). Csikszentmih\u00e1ly (1975\/2000) je istra\u017eivao prirodu i uvjete u\u017eivanja intervjuiraju\u0107i \u0161ahiste, penja\u010de, plesa\u010de i druge koji su nagla\u0161avali u\u017eivanje kao glavni razlog bavljenja nekom aktivno\u0161\u0107u.[2]<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom preplavljenosti resursi pa\u017enje su u potpunosti usmjereni na zadatak koji se obavlja, tako da objekti izvan neposredne interakcije op\u0107enito ne uspijevaju u\u0107i u svjesnost.[3] Jedan takav objekt je samosvijest. Ispitanici \u010desto opisuju gubitak samosvijesti tijekom iskustva preplavljenosti. Toliko ste uklju\u010deni u ono \u0161to radite da ne razmi\u0161ljate o sebi kao da ste odvojeni od neposredne aktivnosti. Time su uskla\u0111ene i temeljne pretpostavke modela preplavljenosti od kojih je jedna da do\u017eivljaj obuzetosti proizlazi iz ravnote\u017ee vje\u0161tina i izazova.[1]<\/p>\n\n\n\n<p>U slu\u010daju kada su ljudi potpuno zaokupljeni, u\u017eivljeni u aktivnosti, oni mogu do\u017eivjeti stanje preplavljenosti odnosno stanje optimalnog iskustva. Njegovanjem i pripremom sebe i kontrolom svojih unutarnjih iskustava se osoba pribli\u017eava osje\u0107aju sre\u0107e i zadovoljstva i time posti\u017ee stanje koje se naziva teorijom optimalnog iskustva.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><br>Karakteristike<\/h2>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izazovna aktivnost koja zahtijeva vje\u0161tine<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako bi se ova karakteristika bolje razumjela treba znati da se rije\u010d aktivnost ne odnosi samo na tjelesnu aktivnost, nego i na bilo koji kapacitet manipuliranja simboli\u010dkim informacijama, koji predstavlja&nbsp;<em>vje\u0161tinu<\/em>. Prilikom obavljanja neke aktivnosti ne moramo nu\u017eno do\u017eivjeti osje\u0107aj ugode. Osje\u0107aj ugode koji do\u017eivljavamo ovisi o izazovu s kojim se prilikom toga susre\u0107emo. Ako je izazov prete\u017eak za \u010dovjeka, prilikom aktivnosti dolazi do tjeskobe i neugodnih osje\u0107aja. Isto tako ako se izazov nalazi na puno ni\u017eoj razini od sposobnosti dolazi do dosade. Va\u017ena karakteristika je stoga balans izme\u0111u izazova i vje\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sjedinjenje pona\u0161anja i svijesti<\/h3>\n\n\n\n<p>Prilikom izvr\u0161avanja aktivnosti pa\u017enja je upotpunosti usmjerena na aktivnosti bez ikakvih ometanja. Osoba je usmjerena na ono \u0161to radi u tolikoj mjeri da aktivnost postaje spontana, gotovo automatska. Iskustvo koje osje\u0107amo se vrlo lako mo\u017ee prekinuti prekidom pa\u017enje iako tijekom iskustva svijest glatko te\u010de i pona\u0161anje je kontinuirano.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jasni ciljevi i povratne informacije<\/h3>\n\n\n\n<p>Jasni ciljevi poma\u017eu pri koncentraciji i dr\u017eanju fokusa prilikom izvr\u0161avanja aktivnosti. Kada se pribli\u017eavamo postavljenim ciljevima koji su jasno definirani i prilikom njihovih ostvarenja dobivamo povratnu informaciju pribli\u017eavamo se osje\u0107aju&nbsp;<em>o\u010daravaju\u0107e obuzetosti<\/em>&nbsp;.Aktivnosti i ciljeve moramo individualno promatrati jer nije za svakoga ista aktivnost ona koja izaziva osje\u0107aj preplavljenosti. Povratne informacije su va\u017ene samo zbog krajnjeg njihovog cilja i pritom je nebitno kakve su vrste te povratne informacije, jer su nam one va\u017ene samo zbog simboli\u010dnih poruka koje sadr\u017ee:&nbsp;<em>uspio sam u svom cilju<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Usmjeravanje na zadatak<\/h3>\n\n\n\n<p>Misli ljudi \u010desto lutaju izme\u0111u mnogobrojnih obaveza i \u017eelja tijekom aktivnosti u svakodnevnom \u017eivotu. Prilikom ubrzanog na\u010dina \u017eivota te\u0161ko pronalazimo vremena za koncentraciju na jedan odre\u0111eni zadatak. Kako bi pove\u0107ali kvalitetu \u017eivota potrebni su nam odre\u0111eni zahtjevi aktivnosti koji name\u0107u red i onemogu\u0107avaju ometanje poreme\u0107aja svijesti. Potrebna je intenzivna i usredoto\u010dena koncentracija na ono \u0161to radi u sada\u0161njem trenutku.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Paradoks kontrole<\/h3>\n\n\n\n<p>Kontrola ili njen nedostatak su sastavni dio \u017eivota ljudi. Osje\u0107aj koji imamo prilikom gubitka kontrole u svakodnevnom \u017eivotu je neugodan. Prilikom do\u017eivljavanja&nbsp;<em>iskustva o\u010daravaju\u0107e obuzetosti<\/em>&nbsp;tj. preplavljenosti, ljudi taj osje\u0107aj, koji se budi prilikom mogu\u0107nosti gubitka kontrole, ne percipiraju kao neugodan \u010dak ni prilikom aktivnosti koje uklju\u010duju velike rizike. Ljudi ne u\u017eivaju u tome da imaju kontrolu, ve\u0107 u osje\u0107aju postizanja kontrole u te\u0161kim situacijama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Gubitak svijesti o sebi<\/h3>\n\n\n\n<p>Potpuna koncentracija na aktivnost povla\u010di za sobom pitanje mo\u017ee li se prilikom nje odr\u017eati i svijest o sebi. Va\u017eno je razlikovati svijest o sebi od pojma o sebi. Iako bi na prvu mogli pomisliti da su to sinonimi to nije tako. Pojam o sebi se mo\u017ee definirati kao informacije o nama pomo\u0107u kojih opisujemo ono \u0161to jesmo. Gubitak svijesti o sebi podrazumijeva stanje u kojem \u010dovjek nije preokupiran samim sobom ve\u0107 se sjedinjuje i nadogra\u0111uje onime \u0161to u tom trenutku radi. Gubitkom svijesti o sebi se mo\u017ee posti\u0107i rast pojma o sebi. Kroz pripadanje sustavu i sjedinjenje s ljudima ili stvari koje su usmjerene na odre\u0111enu aktivnost, \u010dovjeku raste pojam o sebi \u0161to je postignuto razvijanjem novih vje\u0161tina i saznanjem da su dosegnuta neka nova postignu\u0107a u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Promjena protoka vremena<\/h3>\n\n\n\n<p>Koncept do\u017eivljavanja protoka vremena se mijenja prilikom\u00a0<em>optimalnog iskustva<\/em>\u00a0na na\u010din da se sati mogu doimati kao minute, a sekunde kao minute. Postoji i tre\u0107i na\u010din do\u017eivljavanja protoka vremena koji se na primjer doga\u0111a, kako navodi Csikszentmih\u00e1lyi, kirurzima prilikom operacije, na na\u010din da mogu precizno odrediti koliko je vremena pro\u0161lo bez da gledaju na sat.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Preplavljenost\">https:\/\/hr.m.wikipedia.org\/wiki\/Preplavljenost<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Preplavljenost Preplavljenost je izrazito ugodno, optimalno psiholo\u0161ko stanje koje ljudi osje\u0107aju kada su u tolikoj mjeri usmjereni na zadatak da su posve zaokupljeni tim zadatkom.[1] Aktivnosti koje izazivaju preplavljenost su aktivnosti s kojima je pojedinac toliko obuzet da se potpuno u\u017eivi u aktivnost te sve ostalo postaje nebitno. Pozornost je u potpunosti usmjerena na zadatak, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-49","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50,"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/49\/revisions\/50"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/7hi7.com\/hr-hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}