Sloboda je mogu\u0107nost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogu\u0107nost samoodre\u0111enja \u010dovjeka. Sloboda se odnosi, u op\u0107enitom smislu, na tvrdnju biti \u00bbslobodan\u00ab (neograni\u010den, nezarobljen). Francuzi su ustanovili da je stanje slobode priro\u0111eno \u010dovjeku radi \u010dinjenice da posjeduje du\u0161u i svijest, s dodatkom da svaki odnos s dru\u0161tvom podrazumijeva donekle gubitak slobode. Sloboda se ne mo\u017ee to\u010dno definirati i svatko ju druga\u010dije zami\u0161lja.<\/p>\n\n\n\n
No, ideal slobode pokreta\u010d je ljudske aktivnosti, dok dru\u0161tveno ograni\u010davanje slobode pojedinca mora i mo\u017ee biti jedino dopu\u0161teno na sprje\u010davanju gubitka sloboda drugih jedinki. Time se ostvaruje dru\u0161tvena ravnopravnost, socijalna dr\u017eava, ali postoji opasnost od gubljenja kriterija i individualizma, poput poznate uravnilovke u komunisti\u010dkim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n
Sloboda je \u010desto bila uzrok revolucijama. Biblija govori o tome da je Mojsije izbavio narod iz ropstva i odveo ga u Slobodu. U \u010duvenom govoru Martina Luthera Kinga “I Have A Dream”, citirao je staru duhovnu pjesmu pjevanu od crnih ameri\u010dkih robova: \u00bbNapokon slobodni! Napokon slobodni! Hvala Bogu Svevi\u0161njem napokon smo slobodni!\u00ab Sumerska klinasta rije\u010d ama-gi, je najstariji pisani simbol koji predstavlja ideju slobode.<\/p>\n\n\n\n
Vrlo \u010desto ostvarivanje slobode na nasilan na\u010din paradoksalno je s njezinom biti. Nasilje i fizi\u010dki sukobi \u010desto prerastaju u rat. Rat je najve\u0107e ograni\u010davanje individualne slobode u cilju za\u0161tite prava ve\u0107e skupine ljudi, odnosno u cilju za\u0161tite ili uspostavljanja nekoga poretka. Od njega te\u017ei napad na ljudsku slobodu predstavlja jedino kriminal i nasilje izvan zakona.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda je najbolja definicija slobode – sloboda ljudskog duha. Kod tako relativnog pojma, jasno je da \u0107e sloboda za razli\u010dite ljude podrazumijevati razli\u010dita stanja i osje\u0107aje.<\/p>\n\n\n\n
O va\u017enosti slobode kroz\u00a0hrvatsku\u00a0povijest napisano je mno\u0161tvo knjiga i rasprava. Mo\u017eda je najpoznatija oda hrvatske knji\u017eevnosti posve\u0107ena slobodi ona Ivana\u00a0Gunduli\u0107a\u00a0(1589. \u2013 1638.) \u201cO lijepa, o draga, o slatka slobodo!\u201d plemi\u0107a, vije\u0107nika i gra\u0111anina Dubrova\u010dke\u00a0republike\u00a0te mo\u017eda najve\u0107eg pjesnika hrvatskog\u00a0baroka.<\/p>\n\n\n\n