Sloboda se odnosi na tvrdnju biti “slobodan” (neograni\u010den, nezarobljen). Prema Friedrichu Hayeku, istaknutom predstavniku austrijske \u0161kole ekonomije, sloboda je \u201estanje u kome jedan \u010dovjek nije podvrgnut samovoljnoj prinudi drugog ili drugih\u201c[1]. Iz ove definicije proizilazi ekonomska sloboda kao bitan element ukupne slobode pojedinca. Postoje dvije grupe defincija slobode. Prva grupa se naziva negativna sloboda ili negativna odrednica slobode, a druga pozitivna sloboda ili pozitivna odrednica slobode. Kona\u010dnu razliku izme\u0111u dva vi\u0111enja slobode dao je filozof Isaiah Berlin. Negativna sloboda je odre\u0111ena vanjskim silama, dok se pozitivna \u010desto ve\u017ee za unutra\u0161nje uticaje pojedinca.<\/p>\n\n\n\n
Francuzi\u00a0su ustanovili da je stanje slobode priro\u0111eno \u010dovjeku zbog \u010dinjenice da posjeduje\u00a0du\u0161u\u00a0i\u00a0svijest, s dodatkom da svaki odnos s\u00a0dru\u0161tvom\u00a0podrazumijeva djelimi\u010dan gubitak slobode.\u00a0Ideal\u00a0slobode pokreta\u010d je ljudske aktivnosti, dok dru\u0161tveno ograni\u010davanje slobode pojedinca mora i mo\u017ee biti jedino dopu\u0161teno na sprje\u010davanju gubitka sloboda drugih pojedinaca \u010dime se ostvaruje dru\u0161tvena ravnopravnost, socijalna dr\u017eava, ali postoji opasnost od gubljenja kriterija i\u00a0individualizma.<\/p>\n\n\n\n